Osnovna pravila ponašanja za sigurnost na internetu

U suvremenom digitalnom dobu korištenje uređaja spojenih na internet postala je svakodnevica kako odraslih, tako i djece. Nažalost, kad dođe do bilo kakvog napretka, razvija se i ona mračna strana od koje želimo zaštiti sebe i svoje obitelji. Iz tog razloga poznavanje pravila ponašanja za sigurnost na internetu jedna je od osnovnih vještina koje treba savladati prije korištenja blagodati te mreže svih mreža.

Što je sigurnost na internetu?

Na internetu radimo, komuniciramo, educiramo se i zabavljamo, no koliko smo pri tome svemu uistinu sigurni?

Kad govorimo o sigurnosti na internetu, tu se prvenstveno misli na zaštitu vlastitog računala, tajnost osobnih podataka i informacija o aktivnostima na web-stranicama i e-mailu te sigurnost pri korištenju internetskog i mobilnog bankarstva.

U današnje vrijeme, kako bi postigla minimalnu razinu sigurnosti računala, trebaš obratiti pozornost da redovito instaliraš zakrpe na operacijski sustav koji koristiš (Microsoft Windows, Linux, MacOS itd.) i obvezno koristiš neki od antivirusnih programa koji ćeš redovito ažurirati te skenirati svoje računalo njime.

No kad računalo i jest zaštićeno, da bi se osjećala dodatna razina sigurnosti tijekom korištenja interneta, bit će potrebno zdravorazumski pristupati sadržaju i biti posebno oprezna u komunikaciji sa strancima ili otvaranju sumnjivih linkova.

Ako ćemo biti iskreni, apsolutna i potpuna sigurnost na internetu ne postoji, kao što ne postoji ni u „stvarnom životu“. To mogu potvrditi i stručnjaci koji se bave navedenim područjem. Ono što treba biti fokus kad je sigurnost na internetu u pitanju jest edukacija i komuniciranje te nesigurnosti onima koji mogu biti ugroženi. Posebno je potrebno obratiti pozornost na zaštitu djece, o tome pročitaj više na kraju članka.

Sigurnost i privatnost podataka na internetu

Znaš li koji su sve tvoji podaci objavljeni na internetu? Koliko god mi mislili da su naši osobni podaci nevažni, oni su postali iznimno vrijedna imovina tvrtkama koje se bave njihovom obradom i prodajom. Svakim klikom ostavljamo svoj trag na mreži ni ne razmišljajući što se sve može učiniti s našim osobnim podacima, a da toga nismo ni svjesni.

Za početak, svaki uređaj koji se spaja na internet ima svoju jedinstvenu IP (Internet Protocol) adresu koja služi poput osobne iskaznice uređaja kako bi internetski poslužitelj točno znao tko se, s kojeg uređaja i u kojem trenutku spojio na internet, čak i kojoj je web-stranici pristupio. Isto tako vlasnici web-stranica, igara, različitih servisa i sličnih medija mogu pristupiti IP adresama, ali najčešće ih koriste samo kao statistički podatak.

Osim IP adrese, na internetu ostaje svaki sadržaj koji ikada igdje objaviš, bilo slika, video ili tekst. Takav sadržaj ostaje na serverima čak i ako ga u međuvremenu obrišeš zbog čega je poznata uzrečica „Sve što objavite na internetu, ostaje na internetu!“uistinu točna.

Kad sve ovo sagledamo, s razlogom se možemo zapitati postoji li više uopće privatnost podataka na internetu?

Kako bi se osiguralo da su osobni podaci građana zaštićeni visokim standardom zaštite, unutar EU uspostavljena su pravila za sigurnost digitalne privatnosti građana navedena u Općoj uredbi o zaštiti podataka. Europska unija radi na mnogim razinama kako bi povećala sigurnost mrežnih i informacijskih sustava stoga se kao njezini građani možemo osjećati zaštićenije, ali i dalje trebamo biti oprezni i paziti na svoje privatne podatke.

5 pravila za sigurnost na internetu

Kad se radi o sigurnosti na internetu, iako ona nikada nije 100% garantirana, postoje određena pravila koja mogu značajno smanjiti rizik od ugrožavanja pojedinca te emocionalnu ili financijsku štetu. Njih je nužno podučiti djecu koja se prvi put počinju kretati bespućima interneta, a svakako ne škodi da ih se i odrasli povremeno prisjete.

1. Koristi složene lozinke i nikada ih ne otkrivaj strancima.

Koristi neobične i što kompliciranije lozinke za svoje račune, nikako datume rođenja ili očite nizove poput 12345678 i sl. Nikada ne šalji svoje korisničke podatke, PIN-ove i lozinke nepoznatim pošiljateljima, ni ako se predstavljaju kao institucije poput banke ili društvenih mreža kojima inače vjeruješ. Mnogi predatori i prevaranti korištenjem svojim komunikacijskih sposobnosti mogu od tebe ili tvog djeteta izvući lozinke za račune koji bi inače s tehničke strane bili potpuno zaštićeni.

2. Pazi koje internetske poveznice otvaraš.

Bez obzira tko ti poslao link, dobro razmisli prije nego što ćeš ga otvoriti. Za neke viruse dovoljan je samo jedan klik, a šire se baš tako što recimo tvoj prijatelj na Facebooku klikne na link i automatski ga pošalje tebi u inbox da on to čak ni ne zna! Budući da vjeruješ svom prijatelju i njegovim porukama, otvaraš poveznicu što aktivira njezino slanje tvojim prijateljima i zaraza se širi. Isto tako budi posebno oprezna pri otvaranju sumnjivih i nesigurnih stranica, pokretanju nepoznatih programa te otvaranju nejasnih e-mailova od sumnjivih pošiljatelja.

3. Oprezno koristi javna računala.

Kad koristiš javno računalo, tvoja razina sigurnosti koju bi inače postigla na svom privatnom računalu značajno opada. Javna računala koristi samo za pretraživanje informacija bez ostavljanja podataka i povezivanja sa svojim računima poput elektronske pošte, društvenih mreža ili internet bankarstva. Što je javno dostupno je svima, pa tako i tvoji osobni podaci.

4. Pazi na svoje uređaje.

Nikada ne ostavljaj svoje uređaje na javnim mjestima bez nadzora, pogotovo ako imaš uključena automatska spajanja na društvene mreže, e-mail i ostale internetske stranice na kojima imaš svoj račun. U uredu zaključavaj svoje računalo kad ideš na pauzu ili sastanak, a na mobitelu obvezno koristi lozinku. Prisjetimo se prvog pravila – neka ona bude neobična i komplicirana!

5. Dobro razmisli što objavljuješ.

Trenutno društvene mreže vladaju našim načinom komunikacije sa svijetom i postalo je potpuno normalno objavljivati pregršt osobnih informacija te dijeliti detalje svog života bez puno razmišljanja. Kao što smo već napomenuli, ono što jednom objaviš na internetu, zauvijek ostaje dostupno drugim osobama, čak i kad to obrišeš.

Zato dobro razmisli prije objavljivanja bilo kakvog sadržaja na društvenim mrežama, a naročito se suzdrži od dijeljenja svojih ili tuđih osobnih podataka, navođenja svog punog datuma i mjesta rođenja, objavljivanja slika ili videa maloljetne djece i svojih osobnih dokumenta te adresa na kojima stanuješ ili boraviš. Vrlo oprezno prihvaćaj prijateljstva od nepoznatih osoba, a mudro bi bilo izbjegavati fotografije i snimke unutrašnjosti svog doma te otkrivanje vremena putovanja, godišnjih odmora i bilo kojih drugih razdoblja kad nećeš biti kod kuće.

Znamo da se mnogi od ovih savjeta čine dosta rigidni jer „svi to rade“, ali dovoljan je jedan trenutak neopreznosti da osoba nečistih namjera iskoristi tvoju otvorenost, a tada je najčešće prekasno za kajanje!

Dodatni savjeti za sigurnost na internetu – izvori opasnosti

Kako bismo mogli kvalitetno zaštititi sebe i svoju djecu te pametno koristiti internet, aplikacije i društvene mreže, nužno je da budemo svjesni opasnosti koje nas potencijalno vrebaju da možemo na vrijeme na njih reagirati.

Neki od najčešćih izvora neugodnih iskustava na internetu na koje je nužno obratiti pozornost su:

• Virusi. Mogu uništiti tvoje podatke, programe pa i cijeli sustav. Za zaštitu od virusa, osim izbjegavanja klikanja na sumnjive linkove, možeš koristiti posebne antivirusne programe.
• Cyberbullying. Psihičko i emocionalno zlostavljanje preko interneta od kojeg posebno treba zaštiti najugroženije – djecu.
• Lažna predstavljanja na chatu. Posebno su opasna jer se tako mogu izmamiti mnoge privatne informacije i ugroziti financijska sigurnost.
• Varljive reklame. Obećavaju rezultate preko noći, a najčešće te mogu dovesti u opasnost od virusa i smanjiti iznos na tvom računu.
• Hakeri. Nisu nužno negativna kategorija, no među njima postoji značajna brojka onih koji upadaju u informacijske sustave nepozvani.
• Izmamljivanje novca. Često ide uz lažno predstavljanje na chatu pri čemu se mogu prikupljati donacije za različite nepostojeće udruge ili dijeliti srcedrapajuće lažne priče kako bi emocionalnom manipulacijom natjerali metu napada na slanje novca.
• Lažne nagradne igre. Naročito su popularne u zadnje vrijeme jer se njima prikupljaju osobni podaci sudionika.
• Phishing ili internetska prijevara. Odnosi se na mrežnu krađu identiteta. Događa se tako da se od tebe traže osobni podaci, PIN-ovi i lozinke pod raznim uvjerljivim obrazloženjima poput unaprjeđenja sustava, potrebe za tvojom zaštitom, opravak računa i sl.
• Spam ili neželjena pošta. Nije toliko značajna opasnost po tvoje podatke (iako može biti i to!) nego je više iritantna e-mail poruka, najčešće reklamnog sadržaja, koju ne želiš primati. Iako većina e-mail preglednika već ima poprilično točne filtere za spam, sumnjive adrese možeš i ručno blokirati te nikako nemoj klikati na linkove koje takvi e-mailovi sadrže!

Sigurnost djece na internetu

Što se tiče sigurnosti djece na internetu, to je naročito osjetljiva tema jer su oni najugroženija skupina zbog svoje naivnosti i osjetljivog procesa odrastanja. Zato ih je potrebno od malih nogu educirati i upozoravati na negativne posljedice koje nosi neoprezno korištenje interneta.

Istraživanja su pokazala kako polovina djece nikada ili gotovo nikada ne dijeli s roditeljima situacije koje su ih uznemirile dok su bili na internetu, stoga je od iznimne važnosti truditi se s njima uspostaviti odnos pun povjerenja od malih nogu ili ih usmjeriti na izvore gdje mogu pronaći razumijevanje, pomoć i podršku u svakom trenutku.

U Hrvatskoj postoji nacionalni centar za sigurnost djece na internetu Centar za sigurniji Internet (CSI) koji ovoj problematici pristupa organizirano, stručno i iz različitih kutova – pedagoških, socioloških, zakonskih, informacijskih, psiholoških, računalnih itd. Postojanje ovakvog centra omogućuje djeci, roditeljima i nastavnicima te svim ostalim korisnicima interneta da na jednom mjestu pronađu sve potrebne informacije kako bi se maksimalno zaštitili, ali i educirali kako najproduktivnije koristiti internet za svoj razvoj.

Da zaključimo, internet je ogromna i kompleksna mreža koja se i dalje svakim satom sve više razvija što nam značajno smanjuje šanse da budemo potpuno zaštićeni i sigurni dok ga koristimo. Ipak, možemo obrazovati i sebe i svoju djecu o različitim opasnostima koje vrebaju na internetu te učiniti sve u našim mogućnostima da vrijeme provedeno na internetu bude edukativno, produktivno i zabavno.

Kako se ti nosiš s potencijalnim rizicima na internetu, kojim metodama upozoravaš svoju djecu na njih?