Žene u obrazovanju: Gdje smo bile prije manje od sto godina, gdje smo danas?

Izvješće Hrvatskog zavoda za statistiku iz 2018. godine optimistično je za nas žene; brojevi kažu da živimo duže, obrazovanije smo i uključujemo se u profitabilna, tradicionalno muška zanimanja.

Usporedbe radi, sredinom prošlog stoljeća svaka peta žena starija od 10 godina, odnosno 22,4%, svih žena, je bila nepismena. U manje od stoljeća postigle smo više u ostvarivanju prava na obrazovanje nego što su žene prošlih stoljeća, pa i tisućljeća mogle i sanjati. Dovoljno je da se vratimo jedno stoljeće unatrag i prisjetimo da tada gotovo uopće nismo imale pristup obrazovanju. Ono je bilo rezervirano za poneke žene iz dobrostojećih obitelji, no čak ni one nisu mogle objavljivati pod vlastitim imenom niti imati javne zasluge za bilo koju vrstu rada. Obrazovanje za većinu žena bilo je ono u kuhanju, pranju, čišćenju, krpanju, brizi o privatnoj i obiteljskoj sferi, koja iako vrijedna, nije imala nikakav društveni status osim deklarativnog.

Prisjetimo se i da nas se stoljećima smatralo manje inteligentnima od muškaraca. Istraživanja su pokazala da se ne razlikujemo od muškaraca ni po kojoj kognitivnoj sposobnosti, uključujući inteligenciju. Ono po čemu smo se razlikovale bio je nedostatak prilika da se obrazujemo i raširena predrasuda da nam nije mjesto gdje i muškarcima. No, to se mijenja. Danas svi važni dokumenti uključuju rodnu ravnopravnost kao društvenu vrednotu i razvijene države zapadnog svijeta se obvezuju u svojim javnim politikama implementirati mjere za promicanje rodne ravnopravnosti. Sve je manje onih koji smatraju da je žena "za madraca, a ne mudraca", a još manje onih koji bi takvo mišljenje zastupali u Saboru. I tu optimizam za žene ne staje.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011., prvi put se pojavljuje razlika u obrazovanju žena i muškaraca koja ide u prilog ženama – navodi se da je visokoobrazovanih žena 16,7%, a visokoobrazovanih muškaraca 16% u hrvatskom društvu. Ono što je zanimljivo jest što je ova razlika očitija kod mlađih generacija – u dobnoj skupini od 25 do 29 godina imamo 33,7% obrazovanih žena i 19,9% obrazovanih muškaraca. Drugim riječima, dok je prije petina žena bila nepismena, danas u visokom obrazovanju imamo preko 50% studentica, diplomiranih žena i doktorica znanosti. Trend sve većeg broja obrazovanih žena u mlađim generacijama pokazuje da se mijenjaju društvene vrijednosti i prilike, da mlade žene doživljavaju vrijednim obrazovati se i da imaju dovoljno podrške od okoline da to i rade. Jednom kada nam je dopušteno obrazovati se, pokazale smo se znatiželjnima, sposobnima i upornima.

Sljedeći korak za nas žene je izboriti jednaka prava na radnim mjestima, dobiti jednake nagrade za jednaka postignuća. Uspjeh u obrazovanju motivira nas da se zauzimamo za sebe i u drugim sferama života, i da prenosimo neka nova, poticajna i na iskustvu ravnopravnosti utemeljena uvjerenja na sljedeće generacije. U duhu optimizma i slavljenja svojih postignuća, sretan nam Dan žena!