Sedam mentalnih prepreka kreativnosti i kako ih savladati

Kreativnost vježbamo upravo tako da dovedemo u pitanje svoja uobičajena uvjerenja i poigramo se s novim načinima. Pa krenimo!

1. Jedan pravi odgovor

Najbolje rješenje često nije prvo koje nam padne na pamet, pa najbolje da tražimo dalje. Kako?

• tražimo drugi pravi odgovor („... i što još?”)
• promijenimo pitanje iz jednine u množinu („Koji odgovori vam padaju na pamet?”, „Koje sve mogućnosti vidite?”)
• promijenimo riječi u pitanju (umjesto „Kakva vrata postaviti između kuhinje i dnevne sobe?” pitamo „Kako urediti prolaz između kuhinje i dnevne sobe?”)

2. To nije logično

Pretjerano oslanjanje na logiku u ranoj fazi kreativnog procesa može spriječiti pronalazak najboljeg rješenja. Logika nam je korisna u fazi odlučivanja, a za početak nam treba mašta da nam kaže što je sve moguće. Maštu potičemo razmišljanjem u metaforama. Metafore su usporedbe koje nam približavaju značenja problema na koja tražimo rješenje. Na primjeru uređenja dnevne sobe, za početak možemo smisliti metaforu koja kaže što nam dnevna soba (sve) jest – mjesto gdje se družimo, odmaramo, gledamo TV, vježbamo jogu (sjetite se Ikeinih kataloga!), a zatim se poslužiti logikom u planiranju kupnje, odabiru materijala i slično.

3. Slijedi pravila

Picasso je rekao „Nauči pravila kao profesionalac da bi ih kršio kao umjetnik”. Tako je stolica s četiri noge postala vreća za sjedenje, a biljke su počele rasti iz vertikalnih vrtova i na krovovima urbanih zgrada. Osim toga, pravila ovdje označavaju i naše automatske navike. Primjerice, ako uvijek perem zube desnom rukom, promijenim ruku (ovo zapravo sjajno razvija koordinaciju i vježba mozak), umjesto najdražeg radija okrenem na neku drugu stanicu, odjenem nešto što inače ne nosim, obučem različite čarape i slično. Kao što možete pretpostaviti, ove nas male promjene „izbacuju” iz rutine i stvaraju mjesta za nešto drugačije.

4. Igra je za djecu

Do dobrih ideja se ne dolazi na silu nego ih moramo namamiti. U kakvom to okolišu cvatu ideje? Upravo kada se igramo, kada smo raspoloženi i neopterećeni. Igra je svaka aktivnost koja nas veseli i gdje nismo usmjereni na postizanje nekog rezultata, nego se bavimo njome jer nam je zabavno. Što je to za vas? Kada ste zadnji put imali dobru ideju, što je ona bila i što ste tada radili?

5. Nemoj biti blesav/a

Većina nas izbjegava situacije u kojima možemo ispasti blesavi, „pametnjakovići” ili „glupi”. Jedan od načina kako ovo radimo je da ne komentiramo ono što ne znamo, držimo se samo onoga što znamo i pazimo da ne tvrdimo nešto u što nismo sigurni. Ovako se manje izlažemo neugodnim situacijama, no upravo su potencijalno neugodne situacije kreativno vrlo plodne. Pametnjaković/ka je idealna osoba za poticanje rasprave, a kada smo blesavi dajemo i drugima slobodu da budu blesavi što stvara opuštenost. Sljedeći put kada budete razmišljali o nekom praktičnom problemu, započnite tako da prvo smislite par blesavih i nepraktičnih rješenja. Vidjet ćete da a) to nije tako lako (jer smo toliko naviknuti razmišljati logično) i b) to otvara neobične i nove perspektive.

6. Griješiti je pogrešno

Niels Bohr, fizičar i nobelovac je rekao „Stručnjak je osoba koja je napravila najveći mogući broj pogrešaka u vrlo specijaliziranom području”. Drugim riječima, stručnjak je bio vrlo uporan u pokušajima i pogreškama - toliko da je s popriličnom sigurnošću naučio što (ne) djeluje.

Ponekad su upravo pogreške te koje vode do spoznaja. Alexander Fleming je slučajno otkrio penicilin jer je nepažnjom ostavio mrvicu kruha pored bakterijskog uzorka. Iz kruha se razvila plijesan koja je vrlo efikasno potamanila bakterije. Što bi bilo da je Fleming bio pažljiviji dok je jeo sendvič?

Evo još nekoliko blesavih primjera i slavnih pogrešaka, da vas ohrabre sljedeći put kada pogriješite:

• Aristotel je mislio da je mozak organ za hlađenje krvi
• venecijanski velmoža Ludovico Sforza je za svoje vjenčanje naručio od Leonarda da Vincija izradu 60-metarskog svadbenog stola od palente i torte. Da Vinci je sve odradio sjajno, osim što je zaboravio predvidjeti hordu štakora koja se pogostila stolom. Kako od stola nije ostalo ni s, vjenčanje je odgođeno dok da Vinci nije pokušao ponovo.
• J.K. Rowling je htjela odustati od pisanja nakon što je nekoliko izdavača odbilo njen prvi roman o Harryju Potteru. Sreća da nije jer ostalo je povijest. Kad smo već kod toga, Rowling je odabrala baš temu vrijednosti pogrešaka i neuspjeha za pozdravni govor diplomantima prestižnog američkog sveučilišta Harvard, koji možete pogledati ovdje. 

7. Nisam kreativan/na

Pa dobro, ako niste onda tu nema pomoći.

Šalu na stranu, ako ste čitali naše tekstove o kreativnosti, onda ste do sad vjerojatno shvatili da je kreativnost vještina koja se uči vježbom i stav koji gradimo. Ako želite dodatno vježbati kreativnost, Edukacentar u svojoj ponudi ima radionicu timske kreativnosti „6 šešira za razmišljanje – Kako razmišljati izvan okvira?” koju možete pronaći ovdje.

Sretno s pitanjima i puno uspjeha u pogreškama! (: