Novi trendovi u učenju - kako razvijati kreativnost?

U školi učimo važnost davanja točnog odgovora. Ovakva vrsta učenja naziva se konvergentnim, jer se od učenika/ce traži da sabere sve svoje prethodno znanje i prisjeti se točnog odgovora. Ovakvo učenje potiče se na svim razinama obrazovanja, a njegova važnost je očita prilikom pisanja državne mature ili polaganja drugih testova koji se temelje na provjeri znanja.

Druga vrsta učenja, o kojoj je riječ u ovom tekstu, je divergentno učenje. U osnovi divergentnog učenja je ideja da nema jednog točnog rješenja, već je cilj smisliti što više različitih rješenja za neku problemsku situaciju, sagledati je iz što više različitih perspektiva i odabrati ono koje je u tom trenutku najizvedivije. Da bismo mogli biti uspješni u ovakvom učenju, potrebno je odmaknuti se od "starih" načina i usvojiti otvoreniji i zaigraniji stav prema rješavanju problema. Kreativna zanimanja poput dizajna, komunikacija i umjetničkih zanimanja u širem smislu oslanjaju se na ovakvu vrstu učenja, a sve je važnija i u drugim poslovima, gdje se od zaposlenika/ca jednako očekuje da vladaju znanjem kao i da mogu smisliti nova i praktična rješenja za radne zadatke. Divergentno učenje potiče razvoj kreativnosti i prilagodljivosti, a u današnjem vremenu kada se predviđa da će preko 40% poslova biti automatizirano, ove jedinstveno ljudske sposobnosti stvaraju prednost u dugoročnoj zapošljivosti.

Kako poticati razvoj kreativnosti u učenju? Evo nekoliko jednostavnih savjeta:

 1. "Što ako" pitanja

U svom TED talku Natalie Fratto, menadžerica u financiranju start-upova, kao jedno od glavnih pitanja kojima procjenjuje prilagodljivost novog poduzeća i isplativost ulaganja u njega navodi "Što ako" pitanja: "Što ako vam preko noći nestane glavni izvor financiranja?" ili "Što ako se pojavi novija tehnologija na tržištu?".

"Što ako" pitanja u učenju potiču izlazak iz sigurnih okvira davanja jednog točnog odgovora i zakoračivanje u stvarnost primjene znanja, gdje se umjesto točnog odgovora oslanjamo na vlastitu najbolju procjenu. Nadalje, "što ako" pitanja uključuju i učenje o stvarnom kontekstu u kojem se život odvija. Evo primjera: "Što ako se otope polarne kape?", "Što ako roboti zamijene ljude u trgovinama?", "Što ako se prestanu čitati knjige?"

 2. Igra s informacijama

Kreativnost se potiče i razvijanjem kritičkog mišljenja. Kritički misliti znači provući informacije kroz vlastiti filter znanja, iskustva, stavova i vrijednosti i donijeti vlastitu prosudbu o tome je li mi, koliko i kako neka informacija relevantna. Ovakvo je mišljenje kreativno jer, opet, nema točnog odgovora – točan odgovor za mene je onaj kojeg ja smislim ili odaberem. Jednostavan način kako potičemo "razmišljanje svojom glavom" u učenju je igra obrtanja informacija. Primjerice, poslovica "Korijenje znanja gorko je, ali su plodovi slatki" može se obrnuti u "Korijenje znanja slatko je, ali su plodovi gorki." - Kada je i ovo istinito? Drugi primjer: "Tko nema u glavi, ima u nogama." može postati "Tko ima u glavi, nema u nogama", "Tko ima u glavi, ima i u nogama.", i td. - Što mislite o ovim različitim mogućnostima?

Poanta ovakve igre s informacijama je "razmrdati" staro znanje i stvoriti mjesta za znatiželju i razmišljanje o drugim mogućnostima. Drugim riječima, umjesto da pasivno primamo informacije, mislimo svojom glavom o različitim mogućnostima.

3. Zauzimanje tuđe perspektive

Ako svjesno ne obratimo pažnju na to, vjerojatno ćemo vidjeti situacije samo iz svoje perspektive. S druge strane, možemo se zapitati "Kako ovo izgleda iz ____ cipela?" Ovakvo razmišljanje širi nam razumijevanje neke situacije. Primjerice, u firmi djelatnici u različitim sektorima i voditelji imaju različite perspektive iz kojih procjenjuju posao. U praksi ovo znači da kada rješavamo neki problem, pitamo i druge kako ga vide i pokušamo imati otvoreni, neosuđujući stav prema tuđim gledištima. Umjesto da mislimo da je samo jedan način točan, učimo da se situaciji može pristupiti s više strana. Najbolje rješenje često dolazi samo od sebe, nakon što smo uzeli vremena i pokazali interes za prikupljanjem što više različitih informacija.

Ako Vas zanima više o razvijanju kreativnosti, pogledajte radionicu timske kreativnosti u Edukacentru i u praksi saznajte kako kreativne tehnike unaprjeđuju rješavanje problema.